Korona virus može biti posebno opasan za osobe sa cerebralnom paralizom zbog toga što cerebralnu paralizu prate udruženi problemi, koji mogu biti značajno pogoršani korona virusm ili obrnuto.
Regionalna alijansa za cerebralnu paralizu pridružila se kampanji Svetske zdravstvene organizacije kako bi pomogla u usporavanju širenja virusa COVID-19. Molimo vas da infografike slobodno koristite i delite, a pre svega da poštujete preporuke o kojima govore.
Zašto su osobe sa cerebralnom paralizom rizična grupa
Osobe sa cerebralnom paralizom spadaju u rizičnu grupu od COVID-19. Razlozi su brojni. Izdrvajamo neke:
- Cerebralnu paralizu prate udruženi problemi od kojih su mnogi takvi da uz dodatak korona virusa oni mogli da budu kobni za tu osobu. Reč je pre svega o epilepsiji, ali i drugim stanjima koje često prate cerebralnu paralizu.
- Ukoliko oboli negovatelj/roditelj osobe sa cerebralnom paralizom koja nije samostalna, roditelj će morati u bolnicu ili izolaciju, a o osobi sa cerebralnom paralizom će morati da brinu drugi. U kini je zabeležen takav slučj u kojem je tinejdžer preminuo jer mu nije pružena adekvatna nega dok mu je otac bio u bolnici, izolovan zbog korona virusa.
- Britanska vlada je svesna svih rizika izdala posebno upozorenje 16. marta u kojem osobe sa cerebralnom paralizom navodi kao posebno ugrožene i zabranjuje savetuje potpunu izolaciju i ne kretanje.
Osnovne zaštitne mere protiv novog korona virusa
Budite svesni najnovijih informacija o epidemiji COVID-19, dostupnih na veb lokaciji Svetske zdravstvene organizacije i putem vašeg nacionalnog i lokalnog organa javnog zdravstva. Većina ljudi koji se zaraze dožive blagu bolest i oporavlja se, ali kod nekih može biti teže. Vodite računa o svom zdravlju i zaštitite druge čineći sledeće:
Često perite ruke
Redovno i temeljno čistite ruke trljanjem ruku sredstvima na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom.
Zašto? Pranje ruku sapunom ili upotrebom sredstava na bazi alkohola ubija viruse koji mogu biti na vašim rukama.
Održavajte socijalnu distancu
Održavajte najmanje 1 metar udaljenosti između sebe i svakoga ko kašlje ili kija.
Zašto? Kad netko kašlje ili kine, iz nosa ili usta prskaju male kapljice tečnosti koje mogu sadržati virus. Ako ste preblizu, možete udahnuti kapljice, uključujući virus COVID-19, ako je osoba koja kašlje zaražena.
Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta
Zašto? Ruke dodiruju mnoge površine i mogu pokupiti viruse. Jednom kada se kontaminira, ruke mogu da prenesu virus u vaše oči, nos ili usta. Odatle virus može ući u vaše telo i zaraziti vas.
Vodite računa o respiratornoj higijeni
Obavezno se pridržavajte dobre respiratorne higijene i vi i ljudi oko vas. To znači da pokrivate usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kašljete ili kijate. Zatim odmah odložite upotrebljenu maramicu.
Zašto? Kapljice šire virus. Pridržavajući se dobre respiratorne higijene, zaštitite ljude oko sebe od virusa kao što su prehlada, grip i COVID-19.
Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite medicinsku pomoć odmah.
Ostanite kod kuće ako vam nije dobro. Ako imate temperaturu, kašalj i otežano disanje, potražite lekarsku pomoć čim primetite prve simptome. Pridržavajte se uputstava svog lokalnog zdravstvenog organa.
Zašto? Nacionalne i lokalne vlasti imaće najnovije informacije o situaciji u vašem području. Poziv vašem lekaru će obezbediti da se što pre nađete u pravoj zdravstvenoj ustanovi. To će vas takođe zaštititi i pomoći u sprečavanju širenja virusa i drugih infekcija.
Budite informisani i sledite savete lekara
Budite informisani o najnovijim dešavanjima o COVID-19. Sledite savete lekara nacionalnog i lokalnog javnog zdravstvenog tela ili poslodavca o tome kako zaštititi sebe i druge od COVID-19.
Zašto? Nacionalne i lokalne vlasti imaće najnovije informacije o tome da li se COVID-19 širi u vašem području. Oni su u najboljem položaju da savetuju šta ljudi iz vašeg kraja treba da rade da bi se zaštitili.
Ostanite kod kuće ako se počnete osećati loše i imate blage simptome kao što su glavobolja i blagi curenje iz nosa, sve dok se ne oporavite.
Zašto? Izbegavanje kontakta sa drugima i izbegavajte posete medicinskim ustanovama. To će omogućiti da ovi objekti deluju efikasnije i pomoći će vam da zaštitite sebe i druge od mogućih COVID-19 zaraza i drugih virusa.
Ako dobijete temperaturu, kašalj i otežano disanje, odmah potražite lekarsku pomoć, jer to može biti posledica respiratorne infekcije ili drugog ozbiljnog stanja. Nazovite što pre svog lekara i recite za nedavna putovanja ili kontakt sa putnicima.
Zašto? Rani poziv omogućiće vašem lekaru da vas brzo usmeri u pravu zdravstvenu ustanovu. To će takođe pomoći da se spreči moguće širenje COVID-19 i drugih virusa.
Zaštitite sebe i druge da se ne razbolite
Kako se suočiti sa stresom tokom pandemije
![]() | ![]() |
Suočavanje sa stresom tokom epidemijeNormalno je da se tokom krize osećate tužno, pod stresom, zbunjeno, uplašeno ili besno. Razgovaranje sa ljudima u koje imate poverenja, može vam pomoći. Obratite se svojim prijateljima i porodici. Ako morate da ostanete kod kuće, vodite zdrav način života - uključujući pravilnu ishranu, spavanje, vežbanje i društvene kontakte sa voljenim osobama kod kuće, putem e-pošte i telefona ili sa širom porodicom i prijateljima. Ne koristite pušenje, alkohol ili druge droge da biste se bavili svojim emocijama. Ako se osećate skrhkano razgovarajte sa zdravstvenim radnikom ili savetnikom. Imajte plan, gde ići i kako potražiti pomoć za potrebe fizičkog i mentalnog zdravlja ako je potrebno. | Suočavanje sa stresom tokom epidemijePronađite činjenice. Prikupite informacije koje će vam pomoći da tačno odredite rizik tako da možete preduzeti razumne mere predostrožnosti. Pronađite verodostojan izvor kojem možete verovati, poput veb stranice Svetske zdravstvene organizacije ili, lokalne ili državne agencije za javno zdravstvo. Ograničite brigu i uznemirenost tako što ćete smanjiti vreme koje vi i vaša porodica provodite gledajući ili slušajući medije koje smatrate uznemirujućim. Oslonite se na veštine koje ste koristili u prošlosti, a koje su vam pomogle u teškim vremenima u životu i upotrebite te veštine kako biste sebi pomogli da upravljate svojim emocijama tokom izazovnog vremena ove epidemije. |
![]() Pomozimo deci da savladaju stres tokom epidemijeDeca mogu da reaguju na stres na različite načine, postati nametljivija, anksiozna, povlačiti se u sebe, biti ljuta ili uznemirena, piškiti u krevet itd. Deci su potrebni ljubav i pažnja odraslih tokom teških vremena. Posvetite im dodatno vreme i pažnju. Ne zaboravite da slušate svoju djecu, ljubazno razgovarajte i dajte im sigurnost. Pokušajte da decu držite u blizini roditelja i porodice i izbegavajte razdvajanje dece i negovatelja u najvećoj mogućoj meri. Ako dođe do razdvajanja (npr. hospitalizacija), osigurajte redovan kontakt (npr. telefonom) I dajte im sigurnost. | ![]() Pomozimo deci da savladaju stres tokom epidemijePridržavajte se redovne rutine i rasporeda što je više moguće ili pomozite u kreiranju novih u novoj situaciji, uključujući školu / učenje kao i vreme za sigurno igranje i opuštanje. Dajte im činjenice o onome što se dogodilo, objasnite šta se događa i dajte im jasne informacije o tome kako da smanje rizik od zaraze bolešću rečima koje mogu da razumeju u zavisnosti od svojih godina. |