Trominutni video snimak bebe uskoro bi mogao biti sve što je potrebno da bi se proverilo da li dete ima cerebralnu paralizu, navode iz Istraživačkog instituta za decu Murdoch (MCRI).
U nedavnoj studiji, analizirani su video snimci 327 beba uzrasta od 12 do 18 nedelja, koristeći algoritam za procenu položaja tela, koji je ugrađen u aplikaciju za pametne telefone.
Program za analizu video snimaka pokazao je tačnost od 70% u identifikovanju nenormalnih ili odsutnih "fidgety pokreta", što može ukazivati na cerebralnu paralizu.
Fidgety pokreti su određeni tip spontanih pokreta koji se obično primećuju kod beba između šeste i dvadese nedelje starosti. Ovi pokreti se karakterišu malim, brzim, nepravilnim kretnjama udova, trupa i glave. Pokreti su obično lagani i kratkotrajni, i ne izgledaju kao svesne ili namerne aktivnosti.
Fidgety pokreti se smatraju važnim pokazateljem normalnog neurološkog razvoja kod beba. Nedostatak fidgety pokreta, ili značajno odstupanje od tipičnih obrazaca ovih pokreta, može ukazivati na potencijalne probleme u razvoju, uključujući cerebralnu paralizu. Stoga su ovi pokreti posebno značajni u ranoj dijagnostici i praćenju motoričkog razvoja dece.
Aplikacija za pametne telefone "Baby Moves" trenutno je dostupna roditeljima i zdravstvenim radnicima kako bi mogli da otpreme video snimke koje pregleda obučeni procenitelj. Međutim, automatizacija ove procene pomoću algoritma mogla bi pomoći u prevazilaženju postojećih prepreka u pristupu pravovremenom lečenju dece sa cerebralnom paralizom.
Algoritam automatizuje procenu koja se trenutno koristi i koju vode specijalisti, poznatu kao Procena Opštih Pokreta, i koristi veštačku inteligenciju za analizu dostavljenih video snimaka, rekla je dr Eliz Pasmore, klinički naučnik u Grupi za razvojno snimanje pri Istraživačkom institutu za decu Murdoch.
"U validacionim studijama, naš sistem veštačke inteligencije pratio je 18 ključnih tačaka na telu i postigao tačnost od 70% u identifikovanju beba sa nenormalnim ili odsutnim fidgety pokretima," rekla je ona.
"Iako su osetljivost (76%) i specifičnost (65%) niže od onih kod obučenih procenitelja (osetljivost 97%, specifičnost 89%), naš alat značajno poboljšava pristupačnost i mogućnost primene na većem broju slučajeva."
Prema studiji, rezolucija kamere nije uticala na tačnost. Trenutno, deci za koju se sumnja da imaju poremećaj pokreta obavlja se Procena Opštih Pokreta koju sprovodi specijalista lično.
Procena Opštih Pokreta može se koristiti od 12. nedelje starosti, i poznato je da je ciljana intervencija za nenormalan razvoj motorike ključna u prvih šest meseci života kako za kognitivni razvoj deteta, tako i za dobrobit roditelja.
Međutim, autori studije su primetili da se ova procena rutinski ne nudi svuda u bolnicama ili primarnoj zdravstvenoj zaštiti i može je sprovoditi samo procenitelj sa specijalizovanom obukom, pa je pristup često značajno odložen.
Na našim prostorima nemamo tačne podatke, ali primera radi, u Australiji, prosečna starost za dijagnozu cerebralne paralize je 19 meseci, sa samo 21% dece sa cerebralnom paralizom dijagnostikovane pre šestog meseca života. Autori su istakli da "mnoga deca propuste ključni period za rano intervenciju.
"Naglašavamo da su i [Procena Opštih Pokreta] koju sprovodi obučeni procenitelj i naš automatizovani algoritam alati za procenu, a ne dijagnostički instrumenti," rekla je dr Pasmore.
"Sa lažno pozitivnim rezultatima od 33%, trenutno se radi na daljem usavršavanju i validaciji našeg algoritma."
Autori ove studije i aplikacije navode da im je na osnovu postojećih rezultata omogućen pristup i testiranje na znatvno većem broju slučajeva, te očekuju da će sve to pomoći da se preciznost ovog alata značajno popravi.
Origitnalnu studiju možete pogledati ovde:
https://journals.plos.org/digitalhealth/article?id=10.1371/journal.pdig.0000432
